Savez nekad

Savez jevrejskih opština, postoji već 89 godina pod različitim imenima. Međutim, trebalo je prvo da prođu dve decenije od rađanja ideje o potrebi osnivanja snažnog tela sposobnog da zastupa interese celokupnog jevrejstva na ovim prostorima, do njenog provođenja u delo. Konačno, jula 1919. u Osijeku, formiran je Savez jevrejskih veroispovednih opština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Organizacija pod tim nazivom, prethodnik je nekadašnjeg Saveza jevrejskih opština Jugoslavije i sadašnjeg Saveza jevrejskih opština Srbije i bila je prvi institucionalizovani oblik udruživanja jevrejskih opština u južnoslovenskim zemljama.

Događaji u 1919. godini jasno su pokazali neophodnost osnivanja jedinstvene jevrejske organizacije koja bi istupala i štitila interese Jevreja rasutih u malim zajednicama, nedovoljno sposobnim da se izbore za svoja prava. Na prostoru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca živelo je oko 80 000 do 100 000 Jevreja u malim jevrejskim opštinama. Bili su razjedinjeni, slabih pozicija, bez autoritativne zajedničke organizacije koja bi objedinjavala, predstavljala i zastupala njihove interese.
Stvaranje Saveza jevrejskih veroispovednih opština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u mnogome je izmenilo postojeće stanje stvari na uzburkanom balkanskom prostoru. Između dva svetska rata od 1919. do 1941. godine Savez se bavio prvenstveno kulturnim, prosvetnim i verskim radom, ali je morao stupiti i na teren politike pošto je bilo nužno suprotstaviti se merama koje su pogađale Jevreje (npr. Uredba o izgonu stranaca iz 1919. godine), pojavama antisemitizma, povremenim antijevrejskim kampanjama, sve do zavođenja numerusa klauzusa 1940. godine, za upis Jevreja u srednje i visoke škole i zabrane bavljenja određenim poslovima kao što je trgovina hranom.

Posebnu pažnju nakon dolaska Hitlera na vlast u Nemačkoj, 1933. godine, Savez je posvetio pomoći Jevrejima koji su napuštali tu zemlju, a kasnije Austriju, Čehoslovačku i Poljsku i koji su preko Jugoslavije odlazili u zemlje koje su im pružile utočište. Posle sloma Kraljevine Jugoslavije nastupilo je najteže razdoblje u životu naše jevrejske zajednice. U Holokaustu je stradalo oko 86 odsto Jevreja sa prostora današnje Srbije, a od 55 opština (uključujući i devet ortodoksnih koje su imale svoju posebnu organizaciju), danas se broj sveo na deset. Jevrejska imovina je opljačkana, sinagoge porušene, a veliki deo grobalja zapušten ili potpuno uništen.
Rad Saveza je bio u prekidu gotovo četiri godine do oslobođenja zemlje. Posle Drugog svetskog rata preživeli Jevreji, uz volonterski rad pojedinaca i pomoć jevrejskih organizacija, obnovili su i nastavili rad svojih zajednica.
Između 1948. i 1952. godine domaći porno, značajne aktivnosti Saveza bile su usmerene na iseljavanje Jevreja u državu Izrael. U nekoliko talasa iseljavanja u tom periodu, otišlo je oko 4.500 Jevreja. I pored toga što ih je u zemlji ostalo nešto više od 3.000, većinom starijih, jevrejski život nije zamro zahvaljujući, između ostalog, pomoći koje su pružale jevrejske organizacije u svetu, pre svega JOINT.

Osnovan je Jevrejski istorijski muzej, obnovljena je izdavačka delatnost Saveza i objavljen veliki broj naslova, nastavljen je jevrejski kulturni, obrazovni i verski život.
Savez jevrejskih opština Jugoslavije postojao je sve do raspada te države. Stvaranjem novih država, od njenih nekadašnjih republika, osnivaju se savezi jevrejskih opština, koji nose različite nazive: Koordinacija židovskih općina Hrvatske, Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Evrejska zajednica Makedonije, Judovska skupnost u Sloveniji, itd).
Raspad Jugoslavije, oružani sukobi, sankcije, nametnuli su Savezu jevrejskih opština Jugoslavije nove zadatke, pružanje pomoći u hrani, odeći, lekovima, organizovanje smeštaja za braću izbeglice iz Bosne i Hercegovine, a docnije i njihovu evakuaciju u Izrael i druge zemlje.

Tokom NATO bombardovanja u trajanju od 77 dana, Savez je iz bombardovanih gradova evakuisao oko 600 svojih članova u Mađarsku, a odande u Izrael i neke druge zemlje. U tim teškim amaterski pornice danima veliku pomoć i solidarnost pružile su i pokazale jevrejske organizacije u svetu, pre svega JOINT, a posebnu zahvalnost za pruženu nesebičnu bratsku pomoć dugujemo Savezu mađarskih Jevreja.
Nakon razdvajanja Srbije i Crne Gore, u junu 2006. Savez jevrejskih opština Jugoslavije menja naziv u Savez jevrejskih opština Srbije.
Osnivači Saveza jevrejskih opština Srbije su jevrejske opštine Beograd, Novi Sad, Subotica, Zrenjanin, Zemun, Pančevo, Sombor, Kikinda, Niš i Priština (sa sedištem u Beogradu), koje su nastavljači kontinuiteta sa pravnim subjektivitetom jevrejske verske zajednice stečenim na osnovu Zakona o verskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji

Gostovanje rabina u Leskovcu

U okviru serije predavanja na temu Religije sveta rabin Isak Asiel je na poziv sociologa dr Dragoljuba Đorđevića u Kulturnom centru u Leskovcu 8. aprila održao predavanje Jevrejska religija: čvrst Savez Boga i naroda. Nakon veoma posećenog predavanja rabin Asiel je uručio nekoliko knjiga kao poklon penzionisanom protojereju Tihomiru N. Radivojeviću. Knjige su za fond biblioteke crkve sv. Petke u Kutlešu, jedinoj biblioteci osnovanoj kod jedne seoske crkve u leskovačkom kraju. Među poklonjenim knjigama bilo je i knjiga Žaka Konfina, poreklom iz Leskovca.

Predavanje rabina srednjoškolskim profesorima

Rabin Isak Asiel održao je 18. aprila u Novom Sadu predavanje o judaizmu polaznicima seminara o Holokaustu. Slušaoci su bili profesori u osnovnim i srednjim školama koji se upoznaju sa metodikom kako pripremiti i održati čas na temu Holokausta.
Medicina i jevrejsko pravo

Obaveza pružanja medicinske usluge proizlazi iz mnogih biblijskih stihova i osoba koja postupa u skladu s tim ispunjava Božje zapovesti, micvot. Jedan od najčešće navođenih izvora je iz Talmuda (Bava Kama, 85a): „I pribavi mu posvemašnje izlečenje (Izl., 21:19)“ – iz ovog stiha se zaključuje da lekar ima dozvolu da leči. Međutim, pitanje je da li je pacijent obavezan da potraži lekarsku pomoć? Da li pacijent koji traži od lekara da ga izleči negira Božju sveprisutnost? Da li je bolest patnja od Boga koja služi kao kazna za grehe i da li prolazi bez pokajanja za grehe tako što ne prihvata patnju koju mu je Bog dodelio i umesto toga traži lekarsku pomoć? Na ova i druga pitanja osvrnuo se rabin Isak Asiel u predavanju Medicina i jevrejsko pravo koje je na poziv prof. Aleksandra Đurovića održao na VMA 19. aprila studentima medicine, mladim kadetima, budućim vojnim lekarima.
Jevrejski kalendar – srpski postupak

Jevrejski kalendar – srpski postupak je knjiga koju je napisao Dejan Maksimović iz Vršca. Evo šta o toj knjizi kaže Remi Landau, kanadski matematičar jevrejskog porekla:
„Kada sam u martu 2004. godine od autora dobio kopiju nove formule za izračunavanje molada tišrija i njima odgovarajućih datuma Roš Hašane, radoznalost me je primorala da predloženi metod strogo testiram. Da bi se ovaj način razlikovao od drugih izvora i vremenskih perioda, a nemajući bolje ime, nazvao sam ga „Srpski postupak“. Rezultati su pokazali da su izračunate vrednosti vrlo tačne, čak i za period koji višestruko prevazilazi ciklus jevrejskog kalendara koji traje 689.472 godine. Srpski postupak je impresivno istraživanje tajni jevrejskog kalendara.“
Knjiga je predstavljena u Gradskoj kući u Vršcu, 20. aprila. Pored autora, Dejana Maksimovića, o knjizi su govorili dr Milan S. Dimitrijević, astronomska opservatorija, Beograd, i rabin Isak Asiel. Knjiga se može pročitati u biblioteci SJOS.

Savez danas

Savez jevrejskih opština Srbije je krovna organizacija jevrejskih opština koja predstavlja jevrejsku zajednicu Srbije u zemlji i inostranstvu i vodi poverene mu poslove radi ostvarenja zajedničkih ciljeva od interesa za celu zajednicu. Naša zajednica ima oko 3 300 članova.

Sedište Saveza je u Beogradu. Organi Saveza su najviša tela jevrejske verske i nacionalne zajednice u Srbiji. Osnovni ciljevi Saveza jevrejskih opština Srbije su: Očuvanje i negovanje tradicije i običaja jevrejskog naroda;
Negovanje jevrejskog nacionalnog identiteta; Iniciranje i podržavanje aktivnosti u oblasti jevrejske kulture i obrazovanja; Stvaranje uslova za upoznavanje i upražnjavanje jevrejske vere za sve članove;

Aktivan rad na obrazovanju dece i omladine u «Hederu» i «Talmud Tori» u skladu sa osnovnim principima jevrejske vere i tradicije; «Cedaka» – humanitarni rad i socijalna aktivnost zasnovana na principima jevrejske solidarnosti;
Suprostavljanje asimilaciji jevrejske zajednice, uz poštovanje verskih, nacionalnih i etničkih prava, tradicija i kultura ostalih naroda; uprotstavljanje antisemitizmu, rasnoj netrpeljivosti i svakom obliku mržnje i diskriminacije, te narušavanju osnovnih ljudskih prava i sloboda; Očuvanje sećanja na Holokaust državanje posebnih veza sa jevrejskim zajednicama okolnih zemalja, udruženjem Jevreja iz bivše Jugoslavije u Izraelu, sa državom Izrael i drugim delovima jevrejskog naroda u svetu; Saradnja sa jevrejskim i ostalim verskim, nacionalnim i humanitarnim organizacijama u zemlji i inostranstvu. Jevrejska zajednica ima razvijen kulturno-obrazovni, verski i društveni život, koji ostvaruje kroz ustanove Saveza, uz pomoć organizovanih stalnih grupa okupljenih oko zajedničkih interesovanja i sklonosti, kao i preko prethodno verifikovanih projekata. U okviru saveza postoji i radi Jevrejski istorijski muzej, koji poseduje značajnu i vrednu kolekciju. U okviru muzeja postoji Depo koji sadrži 1000 m arhivske građe bitne ne samo za našu zajednicu nego i za Srbiju i širu međunarodnu zajednicu.

JIM priređuje zapažene izložbe značajne za Beograd i širu zajednicu, kao što su bile “Životni ciklus – običaji kod Jevreja” održane u Konaku kneginje Ljubice, “Komšije kojih više nema” postavljene u zgradi “Oneg Šabat” na Dorćolu, sada Rex, značajna izložba “Dokumenta filatelističke Judaike” I i II, jedine takve vrste na prostorima ovog dela Evrope… Sve ove izložbe prate bogata štampana izdanja kao i CD.
Redovno izdajemo BILTEN (od januara 2009. Menja ime u “Jevrejski pregled), glasilo naše zajednice, koji se distribuira svim jevrejskim domaćinstvima u zemlji, velikom broju jevrejskih čitalaca u inostranstvu, kao i značajnim institucijama i ustanovama kod nas i u svetu. Imamo i zapaženu izdavačku delatnost. Objavljen je veliki broj naslova među kojima su četiri knjige “Mi smo preživeli” (potresna svedočenja Jevreja koji su preživeli Holokaust), na srpskom i engleskom jeziku, “Kladovski transport” – Zbornik radova sa okruglog stola koji govori o stradanju Jevreja izbeglica iz Beča, kao i Jevreja iz Šapca koji su priskočili u pomoć svojoj braći.
Za štampu je već spreman Zbornik broj 9, koji sadrži značajne tekstove, studije, arhivsku i memoarsku građu. Svake godine objavljujemo Književni nagradni konkurs. Na dosadašnjim konkursima učestvovali su mnogi, danas poznati pisci kao što su David Albahari, Filip David, Ana Šomlo, Danilo Kiš…

Jevrejska zajednica ima dva hora: “Braća Baruh” iz Beograda i “Hašira” iz Novog Sada, čija gostovanja u zemlji i inostranstvu beleže velike uspehe. Uspešno rade i dva folklorna ansambla “Nahar Haeš” iz Beograda i “Maajan” iz Novog Sada.
Zajednica ima i amatersko pozorište “Kralj David” iz Beograda.
Jedan od stubova jevrejskog života i naših aktivnosti su ženske sekcije, a redovne su aktivnosti i u dečjim i omladinskim klubovima, art radionicama itd. Tradicionalno, svake godine, organizujemo proslavu Evropskog dana deteta. Na toj manifestaciji, osim naše, učestvuju i deca slovačke, mađarske, romske, bošnjačke, rusinske manjine, deca sa posebnim potrebama, deca bez roditelja… Nakon nastupa na platou ispred Beogradskog izloga, priređuje se celodnevno druženje u dvorištu naše Sinagoge.
Godinama održavamo kurseve hebrejskog jezika u nekoliko naših opština.
Verski život odvija se kroz redovne službe u Sinagogi, održavanje praznika, predavanja i versko obrazovanje koje vodi rabin Isak Asiel.

Svake godine, u svim gradovima gde postoje Jevrejske opštine, početkom septembra organizujemo manifestaciju pod nazivom Evropski dani jevrejske kulture. Redovno održavamo skupove koje organizuju naše Jevrejske opštine, na kojima se okuplja više stotina Jevreja iz Srbije, kao i iz susednih zemalja. U februaru se okupljamo u Novom Sadu na manifestaciji pod nazivom Šolet, u maju je skup na Adi Ciganliji gde proslavljamo Lag Baomer, u julu u Zrenjaninu održava se skup Makabijada, u septembru za berbanske dane okupljamo se u Subotici, u oktobru u Kikindi itd.
Veliki broj naših članova svake godine u septembru učestvuje na Bejahadu, skupu u organizaciji jevrejske zajednice Hrvatske, koji nam pruža priliku da se sretnemo sa sunarodnicima EX YU prostora i onima koji su se odatle raselili u razne delove sveta. Redovno, takođe, učestvujemo i na skupu u Osijeku koji okuplja između 200 i 300 učesnika.
Ovim ni izdaleka nisu obuhvaćene sve kulturne, obrazovne, verske, društvene i ostale aktivnosti Saveza jevrejskih opština Srbije. Redovna poseta našem sajtu prilika je da se o njima blagovremeno i do detalja obavestite.

Socijala

Social services for Nazi victims have been supported by a grant from the Conference on Jewish Material Claims Against Germany and Looted Assets Class of the Swiss Banks Settlement Emergency Assistance Program Socijala – mart 2010

Savezu JOS su početkom marta iz Claims Conferenca uplaćena sredstva za potrebe članova zajednice koji su preživeli Holokaust. Isplaćeni su svi troškovi za lečenja i nabavke lekova koje je komisija odobrila na zasedanjima u toku januara i februara 2010. Ukupno je odobreno 125 zahteva članova zajednice iz svih jevrejskih opština u Srbiji.
Istovremeno je isplaćena kućna nega za februar i mart 2010 za ukupno 45 korisnika.
Tokom marta Komisija za realizaciju projekta zdravstvene zaštite na redovnim zasedanjima ( IV i V ) odobrila je 93 zahteva, koji su isplaćeni korisnicima.

Nakon ažuriranja spiskova isplaćene su redovne socijalne pomoći najugroženijim članovima zajednice. Zbog ograničenog budžeta Saveza nije menjan iznos potrošačke korpe koja je osnovni parametar za dodelu socijalne pomoći.
Odobreno je i podeljeno 280 vaučera za hranu, kao i 67 vaučera za decu iz porodica sa minimalnim prihodima.

Aktivnosti Socijalne službe u 2010.
Klems konferens odobrio je i ove godine sredstva za članove zajednice preživele Holokaust iz fondova: SO 31, SOIRG 2, SW 11, ALDA 2 Sredinom februara odobren je i grant ALDA 3
Kao i prethodnih godina, sredstva se koriste za realizaciju projekta zdravstvene zaštite i kućne nege kao i za hitne intervencije (popravke kućnih aparata, nabavku ogreva, zimske garderobe i sl.) Njihovi korisnici su isključivo članovi zajednice koji su preživeli Holokaust, tj. rođeni do 15.maja 1945. godine.

U toku prva dva meseca 2010. godine Komisija za realizaciju projekta zdravstvene zaštite i kućne nege je redovno zasedala i odobrila pristigle zahteve naših članova koji su preživeli Holokaust. Na prvom zasedanju Komisije 19. januara 2010. utvrđeni su pravilnik i cenovnik refundiranja troškova za plaćene medicinske usluge, kupljene lekove i pelene kao i visina osnovica za kućnu negu za A i B grupu korisnika. Tom prilikom odobreno je 49 zahteva za refundaciju.
Na drugom zasedanju 2. februara 2010. odobreno je 37, a na trećem, 14 dana kasnije – još 39 zahteva. Iako je sve navedene grantove Klems konferens odobrio i prihvatio, baš kao i budžete koje smo predložili, sredstva još nisu uplaćena Savezu . Iz tog razloga nismo u mogućnosti da isplatimo odobrene iznose krajnjim korisnicima.
Početkom 2010. godine, WJR i JOINTodobrili su sredstva za pomoć najugroženijim članovima zajednice . Ova pomoć se realizuje u vidu vaučera za hranu.

Za prvu podelu, u martu, odobreno je ukupno 280 vaučera. I ove godine je Rochlin fondacija obezbedila pomoć za decu do 18 godina iz porodica sa najnižim prihodima. Za njih je Socijalna komisija odobrila ukupno 67 vaučera.
Porodični vaučeri i vaučeri za decu biće uplaćeni kompanijama sa kojima opštine imaju ugovore 10. marta 2010.

IZ AKTIVNOSTI SOCIJALNE SLUŽBE U 2009
Social services for Nazi victims have been supported a grant from the Conference on Jewish Material Claims Against Germany and Looted Assets Class of the Swiss Banks Settlement Emergency Assistance Program.
Za 2009. godinu od strane Klems konferensa su odobreni fondovi:
-SO30 -8559, SOIRG1- 9456, SPINT- 7978 i SW10. Sredstva navedenih fondova, namenjena potrebama članova zajednice koji su preživeli Holokaust, korišćena su namenski u okviru projekta zdravstvene zaštite i kućne nege .
Projekat zdravstvene zaštite obuhvata refundacije dela troškova za: zdravstvene usluge, nabavku lekova i kućnu negu.
U toku 2009. godine refundacijom troškova za medicinske usluge obuhvaćeno je 186 članova naše zajednice.
Za sredstva iz dela projekta koji se odnosi na refundiranje troškova za nabavku lekova bilo je 165 korisnika. Sredstva iz fondova SOIRG1 i SPINT su prema projektu iskorišćena za pružanje pomoći u okviru kućne nege. Ukupan broj članova zajednice koji su dobili ovu vrstu pomoći je 47.

Iz SOIRG-a su refundirani i troškovi za kupljene pelene za 29 osoba.
Sredstva iz SW fonda su planirana i utrošena za pomoć osobama sa niskim primanjima (za nabavku manjih kućnih aparata, plaćanje ogreva, lekova i sl.) Iz ovog granta je 79 članova zajednice dobilo pomoć, od toga šestoro za lekove, a 73 za sitne popravke, nabavku kućnih aparata, plaćanje računa za grejanje i sl.
Sredstva SJOS i WJR
U okviru socijalne delatnosti Saveza je, takođe i pružanje pomoći članovima zajednice koji nisu „žrtve Holokausta“ i sastoji se u dodeli:
redovne mesečne socijalne pomoći – 22 osobe
jednokratne novčane pomoći – 14 osoba
pomoć za novorođenu decu – 13 dece
refundacija troškova za lekove – 12 osoba
refundacija troškova za lečenje – 5 osoba
U toku 2009. godine dodeljena je i pomoć u vidu vaučera za hranu i to 273 vaučera za 125 porodica
Rochlin fondacija je obezbedila sredstva za vaučere za decu iz najugroženijih porodica u zajednici, njih 43. Njima je dato 69 vaučera.